• Polazak iz ZAGREBA
  • Trajanje izleta: 1 dan
  • Izlet za 1-7 osobe
  • Najam automobila sa ili bez vozača
  • Mogućnost organizacije ručka i stručnog vodstva
  • Udaljenost od Zagreba: 80 km

TRAKOŠĆAN

Trakošćan je nastao u 13. stoljeću u obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske kao manja osmatračka utvrda za nadzor puta od Ptuja prema bednjanskoj dolini.

Prema legendi Trakošćan je svoje ime dobio po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) koja je navodno postojala u vrijeme antike. Druga sačuvana predaja govori, da je ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima.
Neposredna okolica dvorca oblikovana je kao pejzažni park u kojem jezero, livade, grupacije drveća i grmlja čine skladnu hortikulturnu cjelinu. Perivoj se dijelom razvio iz autohtone šume hrasta kitnjaka i običnog graba. U njemu su posađene različite egzotične vrste drveća koje mu, osobito ujesen, daju šarenilo i dinamiku. Prisutnost crnogoričnih vrsta (osobito jele), na ovim visinama (250 m), dokazuje vegetacijski obrat, odnosno, prisutnost vrsta značajnih za veće nadmorske visine i obratno, na višim obroncima susrećemo bjelogorične vrste karakteristične za niže nadmorske visine. Osobito i prepoznatljivo obilježje Trakošćanu daje veliko umjetno jezero, dugo oko kilometar i pol, čija površina iznosi oko 17 hektara, a dubina oko 2,5 metra. Voda se ljeti ugrije i do 22° C. U zimi se površina jezera zaleđuje i led na njoj ostaje oko tri mjeseca. Od samog nastanka jezero je imalo dvojaku funkciju – gospodarsku, kao ribnjak i estetsku, kao dekorativni element uobičajen u romantičarskoj parkovnoj arhitekturi. Uz samo jezero uređene su pješačke staze, koje taj prostor pretvaraju u jedinstveno šetalište.

VELIKI TABOR

Veliki Tabor jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Gradila ga je plemićka obitelj Rattkay tijekom 16. stoljeća, a ostao je u njihovom posjedu sve do 1793.g. Najstariji dio kompleksa je središnja utvrda koja je imala stambenu i obrambenu funkciju. Kasnije, u 16. stoljeću, izgrađene su četiri polukružne kule, a u 17. stoljeću prigrađene su prostorije pokraj sjevernog zida. Među vlasnicima ističe se poznati hrvatski slikar Oton Iveković koji je u brojnim djelima kistom opjevao dvorac i slikoviti krajolik okolice.
U dvorcu Veliki Tabor nedavno su završili obimni restauratorski radovi nakon kojih je u objektu otvoren muzej. Uz novootvoreni izložbeni stalni postav možete uživati u ljepoti arhitekture dvorca, osjetiti život prošlosti i poslušati zanimljive priče i legende, te posjetiti naše izložbe i radionice.

ETNO SELO KUMROVEC

Ideja da se stara jezgra naselja Kumrovec obuhvati mjerama spomeničke zaštite bila je prisutna još 1947. godine kada je Marijana Gušić, tadašnja ravnateljica Etnografskog muzeja u Zagrebu napravila etnografsku obradu Hrvatskog zagorja te napisala studiju o naselju Kumrovec sa središnjim objektom, rodnom kućom Josipa Broza. Stručnjaci Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba kuću su doveli u prvobitno stanje, uređena je okućnica, a 1948. godine u dvorištu je postavljen spomenik “Josip Broz Tito”, rad akad. kipara Antuna Augustinčića. Kulturno-povijesni i likovni dio muzejskog postava 1950. g. uredili su akademski slikar Edo Kovačević i prof. Zdenko Vojnović, direktor Muzeja za umjetnost i obrt, dok je kućni ambijent obitelji Broz uredila prof. Gušić.

Tijekom narednih godina nastavilo se s daljnjim građevinskim i hortikulturnim radovima te prikupljanjem predmeta za opremanje interijera kuće. Godine 1953. osnovan je Memorijalni muzej maršala Tita koji je djelovao pod upravom Etnografskog muzeja iz Zagreba. Ravnateljica Memorijalnog muzeja prof. Gušić, od 1952.-1954. g., razradila je plan rješavanja stare jezgre Kumrovca, a na principima konzervatorsko-muzeološke metode izradila je cjelovit katalog za 61 objekt sa kartama i popisom domaćinstava. Prema tom katalogu objekata, dr. Ana Deanović (Restauratorski zavod Hrvatske) u suradnji sa stručnom ekipom muzealaca, arhitekata i urbanista izradila je elaborat zaštite starog naselja Kumrovec. Od 1969. g. “Staro selo” je, kao zaštićena ruralna cjelina, uvršteno u Registar spomenika kulture I. kategorije.

Muzej 1963. g. prelazi pod upravu Muzeja revolucije naroda Hrvatske iz Zagreba. Nekoliko godina kasnije osnovan je “Muzej Kumrovec u osnivanju” koji pod tim imenom djeluje do 1978. g. kada je osnovana RO “spomen park” Kumrovec. Od 1992. g. Muzej “Staro selo” djeluje u sklopu “Muzeja Hrvatskog zagorja” sa sjedištem u Gornjoj Stubici. Muzej “Staro selo” jedini je muzej na otvorenom u RH sa svim sadržajima koji mogu opravdati djelovanje muzeja kao što su europski skanseni.

Cijena po osobi
1 osoba 1473 kn
2 osobe 822 kn
3 osobe 666 kn
4-7 osoba 607 kn

Cijena uključuje :

  • Vozač/pratitelj
  • Auto sa svom opremom
  • Gorivo
  • Cestarina
  • Ulaznica za dvorac trakošćan
  • Ulaznica dvorac veliki tabor
  • Ulaznica za etno selo kumrovec
Would you like to send an enquiry or make a reservation:
Email
Message
Captcha
Captcha
© 2017. Omega Grupa